Ime Ika, malog primorskog mjestašca, često se povezuje s imenom ilirske božice Ike (iako za tu tvrdnju nema dokaza). Drugi ga pak povezuju sa starogrčkim mitom o Ikaru. No, neovisno o podrijetlu imena, Ika kakvu danas znamo, na važnosti dobiva tek krajem 18.stoljeća i kasnije razvojem grada Rijeke, odnosno razvojem pomorstva, te počecima turizma u Opatiji. Do tada su se starosjedioci našeg kraja Iliri, kao i doseljenici Južni Slaveni bavili ribolovom. U čast toj tradiciji, 1905. godine nastala je i tvornica ribljih konzervi Ika, prvo kao soliona, a zatim kao preradionica.
Zbog njenog pogodnog položaja, Ika u 18. stoljeću postaje najznačajnija luka SZ Kvarnera i sve se više okreće brodogradnji. Već se tada počinju graditi i manji brodovi za potrebe domaćih pomoraca i trgovaca, pa se i stanovništvo, do tada smješteno na obroncima iznad Ike, sve više spušta iz Opriča prema moru. Luka, a naročito brodogradilište, unijeli su život u Iku.
Povijest škvera u Iki opisana je na inicijativu udruge Ikarski barkajoli u fotomonografiji 300 let škvera va Ike, a koju možete pronaći i u knjižnici Fakulteta.
Za Iku je velik događaj bio izgradnja tramvajske pruge od Matulja do Lovrana 1908. godine, što ju stavlja na mapu turizma pa se početkom 20. stoljeća u Iki spaja turistička privreda s pratećom industrijom. Nakon teškog perioda između dva rata, kada se zatvaraju radna mjesta, a ljudi sele, slijedi novo razdoblje koje u Iku vraća život. Danas, osim što čuva tradiciju primorskog ribarskog mjesta, Ika ide i u korak s vremenom, pa je ovdje smješten i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, na čijoj lokaciji stojite.
ZANIMLJIVOST: Vino i vruja posebno je eno-gastronomsko događanje koje pruža jedinstven doživljaj vrhunskih hrvatskih vina, čuvanih godinu dana u idealnim uvjetima ikarskog prirodnog fenomena, vruje, odnosno podmorskog izvora planinskih riječnih tokova.
Svake godine, početkom kolovoza, ronioci, tisuće butelja vina u specijalno izrađenim kavezima, postavljaju u kraški izvor na dubinu od 20 metara, a sommelieri tvrde da vino sazrijevano u moru pokazuje bolje karakteristike u odnosu na iste sorte čuvane na tradicionalni način.
Drugi dan manifestacije prilika je za degustaciju butelja potopljenih godinu dana ranije, uz zabavni i glazbeni program te regatu tradicijskih barki.
